Prođoše dani pa i meseci od datuma kada je trebalo da na izložbi 1. jula 2020. svečano uručimo trećem dobitniku nagrade STOJAN ĆELIĆ, umetnik, teoretičar i kritičar, akademik, skulptoru SLAVOLJUBU CAJI RADOJČIĆU, prezentujemo monografiju posvećenu umetniku i da objavimo četvrtog dobitnika ove nagrade.

Korona je pokušala da nas zaustavi u radu ali nije uspela. Samo nas je usporila.

Zato tek sada sa velikim zakašnjenjem, što nije naš običaj, radosno objavljujemo da je konačno iz štampe izašla monografija SLAVOLJUB RADOJČIĆ, autora Ivane Simeonović Ćelić i Sava Popovića.

Rođen u Beogradu 1942. Diplomirao (1965) i Specijalni tečaj završio (1967) na Akademiji (danas Fakultet) likovnih umetnosti, na Vajarskom odseku kod profesora Miodraga Miše Popovića, u Beogradu. Na istoj je bio od 1971. do 2007. u svim zvanjima od asistenta do redovnog profesora za predmet Crtanje i vajanje.

MONOGRAFIJA

Monografija posvećena istaknutom vajaru i profesoru Univerziteta umetnosti Slavoljubu Caji Radojčiću, iz pera dvoje istoričara umetnosti – dr Ivane Simeonović Ćelić, direktorke MUZEJ-a ZEPTER i inicijatora objavljivanja serije ovih knjiga, i Sava Popovića, uglednog stručnjaka za modernu i savremenu umetnost – predstavlja prvu sveobuhvatnu, sistematičnu  studiju o kompletnom umetnikovom razvojnom putu, njegovom načinu rada, inspiracijama, poetici, izlaganjima, uspesima, ali i njegovom odnosu prema studentima i prema životu, porodici, kolegama i prijateljima, u najširem smislu.

….

Dr Ivana Simeonović Ćelić je osmislila i pažljivo realizovala kompletnu koncepciju i dizajn knjige. Pored veoma sadržajne i zanimljivo komponovane umetnikove biografije, monografija sadrži potpunu bibliogafiju napisa o Radojčiću, uključujuići i vizuelne zapise, spiskove samostalnih i grupnih izložbi, spomenika u javnim prostorima, listu nagrada, priznanja i učešća na simpozijumima i umetničkim kolonijama.

….

Uvodna studija iskusnog autora i erudite Sava Popovića bazirana je na akribično sakupljenom dokumentarnom materijalu, na punom uvidu u celokupno umetnikovo stvaralaštvo, na profesionalnom korišćenju i citiranju dosadašnjih tekstova o Slavoljubu  Radojčiću, a posebno na uključivanju značajnih svedočenja samoga umetnika. Time tekst dobija na autentičnosti i uverljivosti, na atmosferi i karakteru. Posebnu vrednost studije predstavlja komuniktivnost autorovog jezika koja je u apsolutnoj saglasnosti sa vrstom skulptoralnog izraza i sa izvesnom notom anegdotskog koja kod Radojčića nikada ne prerasta u banalnu narativnost, već, naprotiv, govori o visprenosti i intelektualnoj snazi umetnika. ….

dr Irina Subotić, prof.emer, iz recenzije

URUČENJE NAGRADE

Monografiju i povelju smo, u uskom krugu a veoma svečano, uručili Slavoljubu Caji Radojčiću u petak, 25. decembar 2020. pored skulpture Ručak S.Ć. u donjem spratu MUZEJ-a ZEPTER.

Izložbu i promociju knjige ostavljamo za neka bolja vremena.

Nagrada STOJAN ĆELIĆ, umetnik, teoretičar i kritičar, akademik za 2022. godinu

O četvrtom dobitniku nagrade (da podsetimo: prvi dobitnik za 2016. godinu je slikar Bogoljub Boba Jovanović; drugi za 2018. godinu skuptor Milija Nešić; treći za 2020. skuptor Slavoljub Caja Radojčić) Upravni odbor MUZEJ-a ZEPTER (predsednica Bojana Burić, članovi: dr Irina Subotić, Dušan Otašević, Jelena Popović i pridruženi Ivana Simeonović Ćelić) je na svojim, u novembru i decembru mesecu, online sednicama raspravljao o mogućim kandidatima za nagradu i konačno se jednoglasno složio da to bude slikarka VJERA DAMJANOVIĆ.

OBRAZLOŽENJE

Četvrti dobitnik Nagrade STOJAN ĆELIĆ, umetnik,  teoretičar i kritičar, akademik za 2022. godinu, Vjera Damjanović zastupa u našoj sredini sasvim osobit, prepoznatljiv vizuelni kôd. Umetnicu odlikuje duboko promišljen i pažljivo razrađen način transponovanja kompleksnih ideja u višeslojni likovni govor, vezan u bogato razrađene cikluse – istovremeno samostalne ali i međusobno isprepletene. Posebnost Vjerinog likovnog jezika je u izvanrednom osećanju za taktilnost materijala – bilo da koristi gotov, poznat, uobičajeni materijal i nađene predmete,  ili onaj koji sama proizvodi, kao što je to lično rađen i bojen papir.

Obogatila je tradiciju modernizma korišćenjem kako dragocenih, izuzetnih materijala, tako i potrošnih predmeta naše svakidašnjice –  na neverovatno senzibilan i neočekivan način spajanja, a sve u sledu razmišljanja koje se oslanja na bazična pitanja civilizacije. Nju interesuju simbolička pitanja egzistencije, odnosi ženskog i muškog principa, Erosu i Tanatosu, filozofski diskurs o životu ili ništavilu, materijalnom i duhovnom svetu, opipljivoj i snoviđenoj realnosti, tradiciji slova, pisane reči i knjige… Zadire i u vrednosti vere i u sumnje moći – jednom rečju, dotiče naše elementarne slojeve života, i to sa dubokim emocijama i poniranjem u antropološki i sudbinski smisao.

Svoj prefinjen likovni govor kojim neguje tanane razlike i srodnosti u materiji, formi i boji, Vjera Damjanović je mogla da razvije i usavrši, pretpostavljamo, zahvaljujući velikoj erudiciji i potpori  njenog profesora, akademika Stojana Ćelića u čijoj klasi je diplomirala na Odseku za slikarstvo Fakulteta  likovnih umetnosti u Beogradu. Sigurni smo da bi njen profesor bio ponosan na Vjerina postignuća, a ona će svakako s dostojanstvom nositi Nagradu njegovog imena, kao najveće priznanje koje joj se –  bez ikakve sumnje –  zasluženo dodeljuje.